Prijatelji Čistunka
SLOBODAN BODA NINKOVIĆ
Slobodan Ninković? Ko je to? Čekaj malo... Jao, to je onaj glumac Boda! Pa tako kažite – Boda! Jer upravo po tom nadimku već trideset godina ga prepoznaju i u pozorištu, i na filmu i televiziji gde je tumačio razne likove podjednako omiljene i deci i odraslima. Poslednjih deset godina putuje Srbijom i gde god ima dece – on sa drugarima izmišlja Pozorište koje, zahvaljujući čaroliji, odmah postaje Dečja Zemlja. I, možda niste znali: Iako je popularnost stekao kao glumac, njegova veća ljubav je, u stvari, muzika! Voli da je smišlja isto koliko voli i da peva. Eto, sada i to znate.
MARIJA MAKI VELJKOVIĆ
Pitajte je šta god hoćete – ona sve zna! Iz večeri u veče, već godinama, i na najteža pitanja u „Slagalici“ zna sve tačne odgovore. A kada ne vodi „Slagalicu“ Maki je glumica u raznim pozorištima. Na primer, u Dečjoj Zemlji je ponekad Crvenljuga, ponekad Sestra Persa, ponekad Štrumpfeta, a ponekad samo Maki koja se lepo igra sa decom... A kada se umori od toga da bude sveznalica ili glumica, Maki odjuri kod jednog Đurađa i jedne Rose i sa njima se slatko odmori, zato što je njihova mama.
JOVICA JOCKO TIŠMA
Jocko je svoje ime nasledio od dede Jovana. Ali, pošto je deda bio veliki, a Jocko, kao i svaka beba, mali, dali su mu malo dedino ime – Jovica. Kada je porastao, porasli su mu brkovi i bradi, uši i nos, ruke i noge... Samo mu ime nije poraslo. Pokušavao je on, kao neki veliki Jovan, da piše, glumi ili režira za odrasle, ali mu je na kraju, kao i svakom malecnom Jovici, sve ispadalo – za decu. E, zato je on lepo izmislio Dečju Zemlju u kojoj sa Bodom i Marijom do mile volje izvodi razne šalabalabajke. I baš mu je lepo.
MILORA MANDIĆ MANDA
Na Ekofestivalu u Batočini Čistunkovim drugarima se pridružio i Manda, glumac... Ma, kakav glumac – glumčina i drugarčina kog podjednako vole i odrasli i deca, a evo i zašto: Mnoge mame i tate su na spavanje odlazili uz „Bajke za laku noć“ koje im je Manda pričao na televiziji. Kada su lepo porasli lepo su se i zaljubiška uz Mandinu emisiju „S one strane duge“ i pesmice koje im je u toj emisiji pevao. Zato su se posle rodila i lepa deca koja sada rastu uz te iste pesmice. A porastao je i Manda, i postao tata jedne ćerke i trojice sinova koji su mu najlepše društvo za igranjac.
RAŠA POPOV
Malo je pitanja na koja Raša nema odgovor, jer je proputovao pola sveta i video razna čudesa. O njima je odraslima pisao kao novinar, a za decu je od tih čudesa pravio pesme za lepo odrastanje. Zato volimo i njegove knjige, i televizijske emisije „Radost saznanja“, „Šešir bez dna“, „U snu san“... Ili „Fazoni i fore“ u kojoj je bio čuveni Raše pronalazač koji smišlja, izmišlja i objašnjava svakakava čudesa. I danas je Raša svima mudri deda. Dovoljno je da ga sretnete i odmah postajete njegovo unuče, bez obzira da li ste dete ili neko ko je već porastao.
SARA JOVANOVIĆ
Rodila se u Rimu, detinjstvo provela u Italiji, ali svoju muzičku karijeru gradi u Srbiji. Dovoljno je reći Sara Jo – i svi odmah znaju ko je to. Posle nastupa u šou „Prvi glas Srbije“ postala je jedna od najpopularnijih mladih pop pevačica. Posle toga je pevala i na Pesmi Evrovizije, i nastupala u šou „Tvoje lice zvuči poznato“, i snimila nekoliko svojih pesama koje publika obožava, posebno devojčice koje žure da porastu. A za decu kojoj se dopada da što duže ostanu deca, Sara peva u predstavi „Crvenkapa“ Pozorišta „Boško Buha“.
MINJA SUBOTA
Dovoljno je reći „Muzički tobogan“ i mnogim mamama i tatama osmeh će ukrasiti lice. Jer, to je bila televizijska emisija uz koju su rasli. A Minja je izmislio Tobogan. A pazite sada: „Deca su ukras sveta“, „Išli smo u Afriku“, „Rekao sam brezi i topoli“, „Telefonijada“, „Razbole se lisica“, „Sviću opet rumena svanuća“... Čim ste ovo pročitali počeli ste da pevušite, zar ne! A Minja je izmislio muziku i otpevao sve ove pesmice koje deca i danas vole. Zbog toga se on još uvek sa nama druži. Deca su ukras sveta, a Minja Subota je ukras detinjstva mnogih generacija.
Dobrica Erić
Omiljeni pesnik za decu i mlade. Autentičan pesnik i seoskih pejzaža. Autor preko 100 knjiga poezije i proze. Peme su mu uglazbene i prevođene gotovo na sve značajne jezike. Dobitnik nacionalne penzije za ukupno stvaralaštvo. Zastupljen u čitankama i lektiri.
Ljubivoje Ršumović
Jedan od najpoznatijih pesnika uSrbiji. Autor preko 100 knjiga za decu. Urednik poznatih TV serijala za decu. Njegove pesme su male himne u muzičkom smislu. Zastupljen u lektiri i udžbenicima. Prevođen na mnoge svetske jezike. Bio upravnik pozorišta Boško Buha. Dobitnik nacionalne penzije za ukupno stvaralaštvo.
Mošo Odalović
Svakako jedan od omiljenih pesnika za decu. Autor 30 knjiga za decu i mlade. Zastupljen u lektirama, čitankama i antologijama. Izuzetan slikar pejzažista. Prevođen na mnoge strane jezike. Višestruko nagrađivan za stvaralaštvo.
Dušan Pop Đorđev
Pesnik, aforističar, prozaista. Autor 20 knjiga za decu i mlade. Poznat po signalističkoj poeziji. Direktor „Zmajevih dečijih igara“ u Novom Sadu. Zastupljen u udžbenicima i antologijama. Višestruko nagrađivan za stvaralaštvo.
Tode Nikoletić
Autor preko trideset knjiga za decu. Osim poezije piše drame za decu koje su izvođene na svih pet kontinenata. Zastupljen u lektirama, čitankama i antologijama. Osnivač mnogih poznatih festivala. Prevođen na mnoge jezike. Višestruko nagrađivan za književni rad.
Aleksandra Lukić
Jedna od najmlađih pesnikinja u Srbiji i jedna od najomiljenijih. Piše modernu poeziju, drame, pesme za muziku, kritike. Autor nekoliko značajnih knjiga za decu. Dobitnica vrlo respektativnih nagrada za stvaralaštvo. Zastupljena u antologijama.
Milan Stanković
Svestrani muzičar i kompozotor. Šoumen na sceni, pesnik, kompjuterista, prirodnjak. Svira više od 15 instrumenata. Animator kojeg deca obožavaju.
Arsa s Marsa
Najpoznatiji srpski klovn. Autor tri knjige za decu. Zastupljen u mnogim naučnim teatarskim knjigama. Sjajan animator i zabavljač za decu. Učesnik mnogij svetskih manifestacija.
Marica Stražmešter
Aktuelni državni rekorder Srbije u 6 disciplina u apsolutnoj kategoriji. Učesnik na Olimpijskim Igrama 2000.godine u Sidneju, Australija i 2008. godine u Pekingu, Kina. Četiri puta polufinalista na Evropskim prvenstvima, učesnik na Svetskim prvenstvima kao i osvajač medalja na Balkanskim Igrama i Državnim prvenstvima.
Mateja Bokan
Čudo od deteta. Izvrstan interpretator zabavne dečije muzike. Odličan violinista. Nagrađivan na mnogim svetskim muzičkim festivalima. Gotovo da nema države u Evropi u kojoj nije nastupao.
Gradimir Stojković
Čistunkov drugar je postao na Trećem Ekofestivalu u Kikindi. Grada je postao kada se rodio u banatskom selu Mramorak. Pisac je postao kada je napisao prvu pesmu. Najčitaniji dečji pisac postao je kada je objavio roman “Hajduk u Beogradu”, i posle toga još mnogo knjiga. Do sada je u životu bio Vrščanin, Pančevac, Beograđanin, nastavnik, novinar, bibliotekar, a najduže je – pisac kog, osim u Srbiji, čitaju i deca u Engleskoj, Francuskoj, Italiji, Nemačkoj, Rusiji, Slovačkoj, Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj, Makedoniji…Trenutno živi u Brestoviku, lepom selu nadomak Grocke, sa čijih brda, kada ne smišlja nove knjige, pazi na Banat i svoj rodni Mramorak, tamo preko Dunava.